(Ispod teksta napisanog cirilicom nalazi se isti tekst napisan latinicom.)
Сан Франциско, Калифорнија, 28. март 2008.
Претходне недеље, Задужбина Викимедија достигла је веома значајну
тачку: у четвртак, 27. марта, у 00:07 UTC, званични број чланака на
свим Википедијама заједно је достигао 10 милиона. Десетомилионити
чланак, кратку биографију једног енглеског сликара и златара из 16.
века, Николаса Хилијарда, на мађарској Википедији направио је корисник
Патаки Марта.
Википедија сада пружа чланке на више од 250 језика, с тим што енглеска
има највећи број чланака, за којом следе немачка, француска, пољска,
јапанска, италијанска, холандска, португалска, шпанска и шведска
Википедија. Пројекат такође доживљава веома брз развој у многим младим
Википедијама као што су Марати, Тагалог и кантонска.
Џими Вејлс, оснивач Википедије и Задужбине Викимедија је рекао поводом
тог достигнућа: "Невероватно је да замислимо да смо порасли са једне
Википедије на енглеском на преко 250 Википедија. Десет милиона чланака
је нешто што никад не бисмо могли замислити да ће се десити тако брзо
када смо почели са Википедијом 2001. То је признање невероватној
посвећености наших добровољаца широм света."
У децембру 2007, немачки часопис Стерн објавио је, на основу независне
студије 50 чланака, да је немачка Википедија тачнија, комплетнија и
ажурнија него позната штампана енциклопедија Брокхаус. У априлу 2007,
једно истраживање Hewlett Packard Information Dynamics Laboratory-а је
установило да су најбољи чланци на енглеској Википедији они које
највећи број људи најчешће мења. Закључак је био да веза између
квалитета чланака и броја измена потврђује статус Википедије као
резултат успешног сарадничког напора.
Слична истраживања по целом свету и даље говоре о све већој тачности и
квалитету Википедије, бесплатне енциклопедије коју пише, допуњава и
одржава глобална заједница коју чине хиљаде добровољаца.
Википедија је пројекат Задужбине Викимедија, непрофитне невладине
организације базиране у Сан Франциску, Калифорнија.
====
San Francisko, Kalifornija, 28. mart 2008.
Prethodne nedelje, Zaduzbina Vikimedija dostigla je veoma znacajnu
tacku: u cetvrtak, 27. marta, u 00:07 UTC, zvanicni broj clanaka na
svim Vikipedijama zajedno je dostigao 10 miliona. Desetomilioniti
clanak, kratku biografiju jednog engleskog slikara i zlatara iz 16.
veka, Nikolasa Hilijarda, na madjarskoj Vikipediji napravio je
korisnik Pataki Marta.
Vikipedija sada pruza clanke na vise od 250 jezika, s tim sto engleska
ima najveci broj clanaka, za kojom slede nemacka, francuska, poljska,
japanska, italijanska, holandska, portugalska, spanska i svedska
Vikipedija. Projekat takodje dozivljava veoma brz razvoj u mnogim
mladim Vikipedijama kao sto su Marati, Tagalog i kantonska.
Dzimi Vejls, osnivac Vikipedije i Zaduzbine Vikimedija je rekao
povodom tog dostignuca: "Neverovatno je da zamislimo da smo porasli sa
jedne Vikipedije na engleskom na preko 250 Vikipedija. Deset miliona
clanaka je nesto sto nikad ne bismo mogli zamisliti da ce se desiti
tako brzo kada smo poceli sa Vikipedijom 2001. To je priznanje
neverovatnoj posvecenosti nasih dobrovoljaca sirom sveta."
U decembru 2007, nemacki casopis Stern objavio je, na osnovu nezavisne
studije 50 clanaka, da je nemacka Vikipedija tacnija, kompletnija i
azurnija nego poznata stampana enciklopedija Brokhaus. U aprilu 2007,
jedno istrazivanje Hewlett Packard Information Dynamics Laboratory-a
je ustanovilo da su najbolji clanci na engleskoj Vikipediji oni koje
najveci broj ljudi najcesce menja. Zakljucak je bio da veza izmedju
kvaliteta clanaka i broja izmena potvrdjuje status Vikipedije kao
rezultat uspesnog saradnickog napora.
Slicna istrazivanja po celom svetu i dalje govore o sve vecoj tacnosti
i kvalitetu Vikipedije, besplatne enciklopedije koju pise, dopunjava i
odrzava globalna zajednica koju cine hiljade dobrovoljaca.
Vikipedija je projekat Zaduzbine Vikimedija, neprofitne nevladine
organizacije bazirane u San Francisku, Kalifornija.
Nevena Tarlanović
Filip Maljković
(Ispod poruke latinicom nalazi se ista poruka cirilicom.)
U okviru manifestacije "Dani Beograda" a zahvaljujuci podrsci Doma
omladine Beograda, Vikimedija Srbije ce odrzati skup "Dani
Vikimedije".
Skup ce se odrzavati 21. i 22. aprila od 15 do 20 casova u Tribinskoj
sali Doma omladine. Ucesnici ce biti clanovi Vikimedije Srbije kao i
gosti iz Francuske, Nemacke i zemalja zapadnog i centralnog Balkana.
Bice reci o radu Vikimedije i njenih lokalnih ogranaka, saradnji
izmedju ogranaka i projekata na razlicitim jezicima, neizbeznim
problemima koji prate najvecu svetsku enciklopediju, i drugim temama.
Skup je otvoren za goste.
----
У оквиру манифестације "Дани Београда" а захваљујући подршци Дома
омладине Београда, Викимедија Србије ће одржати скуп "Дани
Викимедије".
Скуп ће се одржавати 21. и 22. априла од 15 до 20 часова у Трибинској
сали Дома омладине. Учесници ће бити чланови Викимедије Србије као и
гости из Француске, Немачке и земаља западног и централног Балкана.
Биће речи о раду Викимедије и њених локалних огранака, сарадњи између
огранака и пројеката на различитим језицима, неизбежним проблемима
који прате највећу светску енциклопедију, и другим темама. Скуп је
отворен за госте.
(Ispod poruke latinicom nalazi se ista poruka cirilicom.)
Kao prvi korak Projekta lokalizacije Creative Commons licenci (
http://rs.vikimedija.org/index.php/CC ), ciji je glavni nosilac
Vikimedija Srbije, a koju u okviru njega podrzavaju partnerske
organizacije slobodnog softvera i slobodne kulture, sastavljen je prvi
nacrt lokalizovane CC-BY-NC-SA (Attribution Non Commercial Share
Alike) 2.5 licence, prevedene sa engleskog na srpski jezik i
prilagodjene srpskom pravnom sistemu. Nacrt je objavljen na veb strani
Creative Commons Worldwide: Serbia (
http://creativecommons.org/worldwide/rs/ ) na engleskom i srpskom
jeziku.
Vikimedija Srbije poziva sve zainteresovane, a posebno autore,
umetnike, novinare, pravnike i druge strucnjake koji se bave
intelektualnom svojinom i informaciono-komunikacionim tehnologijama
i/ili nameravaju da koriste CC licence da se prikljuce javnoj raspravi
o nacrtu preko elektronske poste na CC-RS diskusionoj grupi (
http://lists.ibiblio.org/mailman/listinfo/cc-rs/ ).
Creative Commons Organization je neprofitna organizacija, cije licence
dopustaju brzu i slobodnu razmenu autorskih dela u oblasti
obrazovanja, nauke, tehnike i umetnosti. Prve licence objavljene su u
Americi, a projekat lokalizacije je, do sada, izvrsen ili zapocet u
vise od 50 zemalja sveta.
Lokalizacijom CC licenci i Srbija ce postati zemlja cije drustvo moze
da koristi mogucnosti slobodne i legalne razmene multimedijalnog
sadrzaja kao vid distribucije i saradnje izmedju autorâ, kao i autora
i publike, i omogucice platformu za slobodan protok informacija
izmedju institucija, narocito iz oblasti kulture i e-vlade, i
korisnika usluga tih institucija. Posebno ce biti olaksano pravljenje,
organizacija i pristup arhivima i medjuinstitucionalna razmena, kako u
drzavnom i privatnom tako i u NVO sektoru.
Napomena:
• Ovaj tekst je objavljen pod CC-BY licencom. Ovaj tekst mozete
koristiti pod uslovima CC-BY licence uz naznaku da su autori teksta
Milos Rancic, Nikola Smolenski i Nena Antic.
-------------------------------------------------------------------------------
O projektu lokalizacije:
----
Projekat lokalizacije Creative Commons licenci je projekat Vikimedije
Srbije i partnerskih organizacija koji za cilj ima prevodjenje
Creative Commons licenci na srpski jezik i njihovo usaglasavanje
srpskom pravnom sistemu, kao i propagiranje njihove upotrebe.
Dosadasnji rezultati projekta obuhvataju nacrt lokalizacije CC licenci
koji se moze videti u dokumentu Creative Commons Worldwide: Serbia.
Pozivamo vas da se prikljucite javnoj raspravi o nacrtu na CC-RS
diskusionoj grupi.
Uvod
Creative Commons je neprofitna organizacija koja omogucavama autorima,
naucnicima, umetnicima i prosvetnim radnicima da upravljaju autorskim
pravima nad svojim autorskim delima na jednostavan nacin,
naznacavajuci slobode koje zele da ona imaju.
Pored socijalnih i tehnoloskih, treca civilizacijska revolucija u
povesti covecanstva, informaciona, dovela je do velike „smene
paradigmi" i na polju objavljivanja i sirenja intelektualne svojine. U
skladu s tim, svedoci smo ubrzanog povecanja kolektivne samosvesti,
narocito u pravcu opste globalne uzajamnosti i lakse dostupnosti
autorskog i intelektualnog sadrzaja. (iz preporuke Projekta Rastko)
Ovaj projekat ce omoguciti srpskoj kulturi da se prikljuci toj revoluciji.
Cilj
Cilj projekta je podrzavanje koncepta informacionog drustva i
promocije primene informaciono-komunikacionih tehnologija u oblasti
otvorenih sadrzaja u Srbiji unapredjenjem razvoja i usavrsavanjem
prezentacije umetnosti i kulture Srbije, a posebno digitalne umetnosti
i kulture, u skladu sa sirenjem stepena koriscenja i oblasti delovanja
novih medija, tehnoloskim tendencijama i pratecom autorsko-pravnom
regulativom adekvatnom informacionom digitalnom dobu i postojecim
okvirima normativnog poretka.
Realizacijom ovog znacajnog projekta Srbija ce postati sezdeseta
zemlja cije drustvo moze da koristi mogucnosti slobodne i legalne
razmene multimedijalnog sadrzaja kao vid distribucije i saradnje
izmedju autora i autora, autora i publike, i omogucice platformu za
slobodan protok informacija izmedju institucija, narocito iz oblasti
kulture i e-vlade, i korisnika usluga tih institucija. Posebno ce biti
olaksano formiranje, organizacija i pristup arhivima i
medjuinstitucionalna razmena, kako u drzavnom i privatnom tako i u NVO
sektoru.
Plan
Projekat se sastoji iz dve faze, predpromotivne i promotivne, i
struktura projekta sadrzi pravne, prevodilacke, teorijsko-istrazivacke
i izdavacke aktivnosti. Trenutno je u toku prva faza projekta.
Prva faza
Pravno-prevodilacka aktivnost obuhvata pravnu analizu, prevod i pravnu
adaptaciju slobodnih licenci i organizovanje strucne i javne rasprave
o slobodnim licencama. Teorijsko istrazivacka aktivnost obuhvata
analizu, obradu podataka i sastavljanje pravne i teorijske publikacije
na srpskom i engleskom jeziku o slobodnim licencama. U ovoj fazi
planirano je i dizajniranje veb sajta Creative Commons Srbija i
nekoliko publikacija, lansiranje veb sajta Creative Commons Srbija sa
slobodnim (CC) licencama na srpskom jeziku, kao i lansiranje i
promocija nacionalnih licenci, samog web sajta Creative Commons Srbija
i publikacija na CC festivalu u Beogradu, sa nacionalnim i
internacionalnim ucesnicima, predavacima, strucnjacima i
autorima/umetnicima.
Druga faza
U drugoj fazi planiramo distribuciju publikacija ciljnim grupama,
promociju licenci, veb sajta Creative Commons Srbija i stampanih
publikacija na prezentacijama koje ce se sastojati iz uvodnog,
narativnog dela sa pratecim audiovizuelnim sadrzajima, emitovanja
dokumentarnog filma o CC festivalu i debate o pravnom, kulturnom i
drustvenom kontekstu slobodnih licenci.
Ucesnici
U projektu ucestvuju sledece organizacije iz mreze Slobodna kultura,
regionalne mreze za afirmaciju slobodne kulture, slobodnog softvera i
slobodnog znanja, koju cine umetnici, teoreticari, medijski i pravni
eksperti, aktivisti i NVO: Vikimedija Srbije, Biro za kulturu i
komunikaciju Beograd, Kuda.org Novi Sad, Dez.org Beograd, Zene na delu
Beograd, Act Women Beograd, Mreza kreativnih ljudi Beograd, Free
Software Network, Linux User Group (LUG) Novi Sad, Linux User Group
(LUG) Beograd, GNU club Nis, BGWireless, Gradiliste Nis.
Ciljna grupa
Autori (umetnici, naucnici, strucnjaci), posebno mladi i neafirmisani autori
Studenti, a posebno studenti umetnickih akademija i prava, pravnici,
teoreticari, umetnicka udruzenja, izdavaci, institucije, a posebno
institucije kulture i umetnosti,
Nevladine organizacije i aktivisti kao i najsira javnost.
Izvori
Ovaj tekst sadrzi prevod na srpski jezik dela teksta sa adrese
http://creativecommons.org/ objavljenog pod uslovima CC-BY licence.
-------------------------------------------------------------------------------
Preporuka Projekta Rastko:
----
MISLJENJE
o poduhvatu „Vikimedija Srbije i Crne Gore" za harmonizaciju Creative
Commons dokumenata sa zakonodavstvom Republike Srbije
Harmonizacija pravnih okvira medjunarodnog sistema „Slobodnih licenci"
(Creative Commons licenses) sa srbijanskim zakonodavstvom predstavlja
ne samo drustvenu inovaciju, vec i vazan sistemski pravni korak
strucne javnosti Srbije i regiona.
OBRAZLOZENJE: Pored socijalnih i tehnoloskih, treca civilizacijska
revolucija u povesti covecanstva, informaciona, dovela je do velike
„smene paradigmi" i na polju objavljivanja i sirenja intelektualne
svojine. U skladu s tim, svedoci smo ubrzanog povecanja kolektivne
samosvesti, narocito u pravcu opste globalne uzajamnosti i lakse
dostupnosti autorskog i intelektualnog sadrzaja.
Efekti ovog socijalnog i psiholoskog trenda, nadilaze svoje uza polja.
Oni su takodje i ekonomski, poslovni, politicki, eticki, diplomatski i
obrazovni — na najvecoj skali razmene znanja i sadrzaja koju je
covecanstvo ikada videlo.
Predlog „Vikimedija Srbije i Crne Gore", uglednog lokalnog ogranka
jednog od najvecih svetskih kulturnih pokreta, da se set neophodnih
Creative Commons ugovorâ harmonizuje sa srbijanskim zakonodavstvom i
masovno prosiri u nasoj praksi, jeste neophodan i neodlozan cin, a
imace i neposredne, dugorocne drustvene efekte.
Ovim nasa zemlja ispunjava svoje medjunarodne obaveze na osnovu
ratifikovanih konvencija, paktova i sporazuma, kao sto se i
prikljucuje zajednici od 50-ak zemalja koje princip „Slobodnih
licenci" dosledno koriste kao motor svog intelektualnog i kreativnog
zivota.
Na osnovu navedenog, toplo preporucujemo drzavnim i drugim ustanovama
podrsku navedenom poduhvatu „Vikimedija Srbije".
Zoran Stefanovic,
pisac i izdavac
predsednik mreze „Projekta Rastko"
Beograd, 28. septembra 2006.
========================================
Као први корак Пројекта локализације Creative Commons лиценци (
http://rs.vikimedija.org/index.php/CC ), чији је главни носилац
Викимедија Србије, а коју у оквиру њега подржавају партнерске
организације слободног софтвера и слободне културе, састављен је први
нацрт локализоване CC-BY-NC-SA (Attribution Non Commercial Share
Alike) 2.5 лиценце, преведене са енглеског на српски језик и
прилагођене српском правном систему. Нацрт је објављен на веб страни
Creative Commons Worldwide: Serbia (
http://creativecommons.org/worldwide/rs/ ) на енглеском и српском
језику.
Викимедија Србије позива све заинтересоване, а посебно ауторе,
уметнике, новинаре, правнике и друге стручњаке који се баве
интелектуалном својином и информационо-комуникационим технологијама
и/или намеравају да користе ЦЦ лиценце да се прикључе јавној расправи
о нацрту преко електронске поште на CC-RS дискусионој групи (
http://lists.ibiblio.org/mailman/listinfo/cc-rs/ ).
Creative Commons Organization је непрофитна организација, чије лиценце
допуштају брзу и слободну размену ауторских дела у области образовања,
науке, технике и уметности. Прве лиценце објављене су у Америци, а
пројекат локализације је, до сада, извршен или започет у више од 50
земаља света.
Локализацијом ЦЦ лиценци и Србија ће постати земља чије друштво може
да користи могућности слободне и легалне размене мултимедијалног
садржаја као вид дистрибуције и сарадње између аутора̂, као и аутора и
публике, и омогућиће платформу за слободан проток информација између
институција, нарочито из области културе и е-владе, и корисника услуга
тих институција. Посебно ће бити олакшано прављење, организација и
приступ архивима и међуинституционална размена, како у државном и
приватном тако и у НВО сектору.
Напомена:
• Овај текст је објављен под CC-BY лиценцом. Овај текст можете
користити под условима CC-BY лиценце уз назнаку да су аутори текста
Милош Ранчић, Никола Смоленски и Нена Антић.
-------------------------------------------------------------------------------
О пројекту локализације:
----
Пројекат локализације Creative Commons лиценци је пројекат Викимедије
Србије и партнерских организација који за циљ има превођење Creative
Commons лиценци на српски језик и њихово усаглашавање српском правном
систему, као и пропагирање њихове употребе.
Досадашњи резултати пројекта обухватају нацрт локализације ЦЦ лиценци
који се може видети у документу Creative Commons Worldwide: Serbia.
Позивамо вас да се прикључите јавној расправи о нацрту на CC-RS
дискусионој групи.
Увод
Creative Commons је непрофитна организација која омогућавама ауторима,
научницима, уметницима и просветним радницима да управљају ауторским
правима над својим ауторским делима на једноставан начин,
назначавајући слободе које желе да она имају.
Поред социјалних и технолошких, трећа цивилизацијска револуција у
повести човечанства, информациона, довела је до велике „смене
парадигми" и на пољу објављивања и ширења интелектуалне својине. У
складу с тим, сведоци смо убрзаног повећања колективне самосвести,
нарочито у правцу опште глобалне узајамности и лакше доступности
ауторског и интелектуалног садржаја. (из препоруке Пројекта Растко)
Овај пројекат ће омогућити српској култури да се прикључи тој револуцији.
Циљ
Циљ пројекта је подржавање концепта информационог друштва и промоције
примене информационо-комуникационих технологија у области отворених
садржаја у Србији унапређењем развоја и усавршавањем презентације
уметности и културе Србије, а посебно дигиталне уметности и културе, у
складу са ширењем степена коришћења и области деловања нових медија,
технолошким тенденцијама и пратећом ауторско-правном регулативом
адекватном информационом дигиталном добу и постојећим оквирима
нормативног поретка.
Реализацијом овог значајног пројекта Србија ће постати шездесета земља
чије друштво може да користи могућности слободне и легалне размене
мултимедијалног садржаја као вид дистрибуције и сарадње између аутора
и аутора, аутора и публике, и омогућиће платформу за слободан проток
информација између институција, нарочито из области културе и е-владе,
и корисника услуга тих институција. Посебно ће бити олакшано
формирање, организација и приступ архивима и међуинституционална
размена, како у државном и приватном тако и у НВО сектору.
План
Пројекат се састоји из две фазе, предпромотивне и промотивне, и
структура пројекта садржи правне, преводилачке, теоријско-истраживачке
и издавачке активности. Тренутно је у току прва фаза пројекта.
Прва фаза
Правно-преводилачка активност обухвата правну анализу, превод и правну
адаптацију слободних лиценци и организовање стручне и јавне расправе о
слободним лиценцама. Теоријско истраживачка активност обухвата
анализу, обраду података и састављање правне и теоријске публикације
на српском и енглеском језику о слободним лиценцама. У овој фази
планирано је и дизајнирање веб сајта Creative Commons Србија и
неколико публикација, лансирање веб сајта Creative Commons Србија са
слободним (ЦЦ) лиценцама на српском језику, као и лансирање и
промоција националних лиценци, самог web сајта Creative Commons Србија
и публикација на ЦЦ фестивалу у Београду, са националним и
интернационалним учесницима, предавачима, стручњацима и
ауторима/уметницима.
Друга фаза
У другој фази планирамо дистрибуцију публикација циљним групама,
промоцију лиценци, веб сајта Creative Commons Србија и штампаних
публикација на презентацијама које ће се састојати из уводног,
наративног дела са пратећим аудиовизуелним садржајима, емитовања
документарног филма о ЦЦ фестивалу и дебате о правном, културном и
друственом контексту слободних лиценци.
Учесници
У пројекту учествују следеће организације из мреже Слободна култура,
регионалне мреже за афирмацију слободне културе, слободног софтвера и
слободног знања, коју чине уметници, теоретичари, медијски и правни
експерти, активисти и НВО: Викимедија Србије, Биро за културу и
комуникацију Београд, Куда.орг Нови Сад, Дез.орг Београд, Жене на делу
Београд, Act Women Београд, Мрежа креативних људи Београд, Free
Software Network, Linux User Group (LUG) Нови Сад, Linux User Group
(LUG) Београд, GNU club Ниш, BGWireless, Градилиште Ниш.
Циљна група
Аутори (уметници, научници, стручњаци), посебно млади и неафирмисани аутори
Студенти, а посебно студенти уметничких академија и права, правници,
теоретичари, уметничка удружења, издавачи, институције, а посебно
институције културе и уметности,
Невладине организације и активисти као и најшира јавност.
Извори
Овај текст садржи превод на српски језик дела текста са адресе
http://creativecommons.org/ објављеног под условима CC-BY лиценце.
-------------------------------------------------------------------------------
Препорука Пројекта Растко:
----
МИШЉЕЊЕ
о подухвату „Викимедија Србије и Црне Горе" за хармонизацију Сreative
Сommons докумената са законодавством Републике Србије
Хармонизација правних оквира међународног система „Слободних лиценци"
(Сreative Сommons licenses) са србијанским законодавством представља
не само друштвену иновацију, већ и важан системски правни корак
стручне јавности Србије и региона.
ОБРАЗЛОЖЕЊЕ: Поред социјалних и технолошких, трећа цивилизацијска
револуција у повести човечанства, информациона, довела је до велике
„смене парадигми" и на пољу објављивања и ширења интелектуалне
својине. У складу с тим, сведоци смо убрзаног повећања колективне
самосвести, нарочито у правцу опште глобалне узајамности и лакше
доступности ауторског и интелектуалног садржаја.
Ефекти овог социјалног и психолошког тренда, надилазе своје ужа поља.
Они су такође и економски, пословни, политички, етички, дипломатски и
образовни — на највећој скали размене знања и садржаја коју је
човечанство икада видело.
Предлог „Викимедија Србије и Црне Горе", угледног локалног огранка
једног од највећих светских културних покрета, да се сет неопходних
Сreative Сommons уговорâ хармонизује са србијанским законодавством и
масовно прошири у нашој пракси, јесте неопходан и неодложан чин, а
имаће и непосредне, дугорочне друштвене ефекте.
Овим наша земља испуњава своје међународне обавезе на основу
ратификованих конвенција, пактова и споразума, као што се и прикључује
заједници од 50-ак земаља које принцип „Слободних лиценци" доследно
користе као мотор свог интелектуалног и креативног живота.
На основу наведеног, топло препоручујемо државним и другим установама
подршку наведеном подухвату „Викимедија Србије".
Зоран Стефановић,
писац и издавач
председник мреже „Пројекта Растко"
Београд, 28. септембра 2006.
Dragi prijatelji,
16. i 17. decembra u Domu omladine u Beogradu odrzan je Prvi
regionalni sastanak Vikimedije, sto je prvi sastanak te vrste na
globalnom nivou.
Na zalost, zbog izuzetno losih vremenskih uslova, letovi kojima su
predstavnici Vikimedije i Vikimedijinih ogranaka trebali da dodju u
Beograd bili su otkazani, tako da sastanku nisu mogle prisustvovati
Florans Nibar-Devuar, predsedavajuca Odbora poverenika Zaduzbine
Vikimedija i Delfina Menar, predsedavajuca Komiteta za saradnju medju
organcima. Ovom prilikom bih se zahvalila nasim gostima iz Nemacke i
Holandije koji su, zahvaljujuci svom velikom pozrtvovanju i cekanju na
aerodromima u Milanu, Frankfurtu, Becu, Amsterdamu i po dva dana, na
kraju ipak stigli u Beograd.
Sastanak je poceo 16. decembra, posle upoznavanja clanova Vikimedije.
Uvodnu rec na otvaranju drzao je Nikola Smolenski, jedan od
potpredsednika Vikimedije Srbije (http://rs.vikimedija.org/). Umesto
Florans Nibar-Devuar, govor o Zaduzbini i njenom odboru odrzao je
prof. Oskar van Dilen, clan Odbora poverenika Zaduzbine Vikimedija
(http://wikimediafoundation.org/) i predsednik Vikimedije Holandije
(http://nl.wikimedia.org/). On je izjavio da je pocastvovan time sto
smo ga pozvali da bude nas gost i izrazio je svoje interesovanje za
srpsku kulturu. Sledeci govor su odrzali Nikola Smolenski i Goran
Obradovic. Oni su govorili o Vikimediji Srbije i Vikimedijinim
projektima na srpskom jeziku (izmedju ostalih, o Vikipediji:
http://sr.wikipedia.org/). Potom je prof. van Dilen odrzao jos dva
predavanja: o viki softveru (http://mediawiki.org/), slobodnom znanju,
i daljim implikacijama njegovog koriscenja, i o Vikimediji
(http://wikimedia.org/) i komunikaciji unutar same zajednice.
Prisutni novinari su u pauzama izmedju predavanja intervjuisali goste
iz inostranstva.
Drugog dana sastanka, 17. decembra, na konferenciju su ipak stigli
predstavnici Vikimedije iz Nemacke i Holandije. Na pocetku je Matijas
Sindler pricao o nemackoj Vikipediji (http://de.wikipedia.org/),
Vikimediji Nemacke (http://wikimedia.de/) i njihovim uspesima, kao i o
tome sta trenutno rade i sta zele u buducnosti. Darko i Roberta iz
Hrvatske su imali izlaganje o hrvatskoj Vikipediji
(http://hr.wikipedia.org/), predocivsi gostima, izmedju ostalog,
njihove planove za buducnost. Oskar van Dilen je ovog dana pricao o
svom vidjenju fenomena Vikipedije i enciklopedije uopste. Svojom
zanimljivom prezentacijom pokusao je dublje da zadje u problematiku
rada u Vikimediji (http://meta.wikimedia.org/). Slobodan Jakoski iz
Makedonije je izlozio istorijat makedonske Vikipedije
(http://mk.wikipedia.org/), kao i sadasnje stanje i nade i ocekivanja
u narednom periodu. Roman Maurer iz Slovenije je pricao o slovenackoj
Vikipediji (http://sl.wikipedia.org/) i dozivljajima odatle, ali
posebno zanimljive bile su statistike poredjenja srpske i slovenacke
Vikipedije. Herart Mejsen je ukratko pojasnio projekat na kome radi -
OmegaWiki (http://omegawiki.org/).
Konferenciju je zatvorio Milos Rancic, predsednik Vikimedije Srbije,
zahvalivsi se svima na gostovanju i prisustvovanju na ovoj
konferenciji.
Svima nama iz Vikimedije Srbije posebno je drago sto mozemo nakon
svega zakljuciti da je konferencija prosla vrlo uspesno, uprkos
obzirom vremenskih teskoca koje su konferenciju pratile.
Obavestavam vas i da ce u drugoj polovini aprila 2007. godine u
Beogradu biti organizovan skup svih organaka Vikimedije, sto ce biti i
prvi takav skup u svetu. Doci ce nam Vikimedijanci iz celog sveta: od
SAD, preko Evrope i Rusije do Tajlanda i Australije.
* * *
U slucaju da zelite da saznate vise o Vikipediji i Vikimediji, mozete
poslati elektronsku postu na adresu info-rs(a)wikimedia.org. Ako zelite
da stupite direktno u kontakt sa nama, pozovite Nevenu
(nevena(a)vikimedija.org, 063 7804113), Gorana
(obradovicgoran(a)gmail.com, 064 4339740), Nikolu (smolensk(a)eunet.yu,
064 3633552) ili Milosa (millosh(a)wikimedia.org, 065 6455674).
* * *
Nevena Tarlanovic,
Vikimedija Srbije
potpredsednica zaduzena za odnose s javnoscu
(Obavestenje u ovom dokumentu postoji u ASCII obliku, cirilicom i latinicom.)
Dragi prijatelji,
Obavestavamo vas da ce se 16. i 17. decembra u Domu omladine Beograda
odrzati prvi regionalni sastanak Vikimedije, sto je prvi sastanak te
vrste u svetu. Sastanku ce prisustvovati Vikipedijanci iz Slovenije,
Makedonije, Hrvatske, Nemacke, Holandije, Francuske, kao i Florans
Nibar-Devuar, predsedavajuca Odbora poverenika Zaduzbine Vikimedija,
upravnog tela globalne Vikimedije. Na sastanku ce biti predstavljene
kako regionalne tako zajednice iz drugih krajeva Evrope, kao i njihovi
projekti i ciljevi.
Program sastanka:
* subota, 16. decembar 2006. *
** 12:00 - 13:30 - Upoznavanje Vikimedijanaca. U to vreme cemo
verovatno imati i video vezu sa sastankom Vikimedije Poljske u blizini
Katovica. Pozvani ste da nam se pridruzite i upoznate nase goste i
nas.
** 16:00 - 17:00 - Uvodno predavanje. Ispred Vikimedije Srbije
govorice potpredsednik Nikola Smolenski.
** 17:00 - 18:00 - Florans Nibar-Devuar, predsedavajuca Odbora
poverenika Zaduzbine Vikimedija, pricace o Zaduzbini, Odboru i
Vikimediji Francuske.
** 18:00 - 19:00 - Delfina Menar, predsedavajuca Komiteta za odnose
medju ograncima, pricace o Vikimedijinim ograncima.
** 19:00 - 20:00 - Oskar van Dilen, predsednik Vikimedije Holandije,
pricace o Vikimediji Holandije i Vikimedijinim projektima na
holandskom jeziku.
** 20:00 - 21:00 - Darko Cokor i Roberta Flod predstavice hrvatsku
vikimedijansku zajednicu i Vikimedijine projekte na hrvatskom jeziku.
* nedelja, 17. decembar 2006. *
** 17:00 - 18:00 - Slobodan Jacoski ce predstaviti makedonsku
vikimedijansku zajednicu i Vikimedijine projekte na makedonskom
jeziku.
** 18:00 - 19:00 - Nina Gerlah, predsedavajuca Vikimedije Nemacke i
Matijas Sindler, clan upravnog odbora Vikimedije Nemacke, predstavice
Vikimediju Nemacke i Vikimedijine projekte na nemackom jeziku.
** 19:00 - 20:00 - Roman Maurer ce predstaviti slovenacku zajednicu i
pricace o Vikimedijinim projektima na slovenackom jeziku.
** 20:00 - 21:00 - Herart Meijsen ce predstaviti rad na jezicima na
projektu WiktionaryZ.
Neki od ucesnica i ucesnika sastanka su:
* Florans Nibar-Devuar (1968) je istrazivac geneticar iz oblasti
agronomije. Predsedavajuca je Odbora poverenika Zaduzbine Vikimedija
od novembra 2006. Florans Nibar-Devuar je inzenjer agronomije
prestizne Visoke drzavne skole za agronomiju i prehrambene industrije.
Takodje ima magistraturu iz oblasti genetike i biotehnologije sa
Drzavnog politehnickog instituta u Loreni. Bavila se istrazivanjem u
javnom sektoru, prvo u genetskom unapredjivanju cveca, a zatim u na
polju mikrobiologije u ispitivanju izvodljivosti biozalecenja
zagadjenog zemljista. Nakon toga je bila zaposlena u u francuskoj
firmi kao dizajner alata za odlucivanje u oblasti odrzive
poljoprivrede.
* Oskar van Dilen (1958) je holandski muzicar i kompozitor. Studirao
je severnoindijsku klasicnu muziku u Amsterdamu i na Berkliju, kao i
klasicnu i dzez flauzu na konzervatorijumu u Amsterdamu. Nakon studija
srednjevekovne i renesansne muzike sa Paulom van Nevelom u Belgiji,
studirao je klasicnu kompoziciju u Hagu i Roterdamu. Kompoziciju je
studirao i u Dizeldorfu. Van Dilen predaje kompoziciju svetske muzike,
kao i muzicku teoriju n aodsecima za dzez, pop i svetsku muziku na
konzervatorijumu u Roterdamu, gde i zivi. Septembra 2003. je objavljen
prvi van Dilenov CD, de Stad (grad). Od njenog osnivanja 2006. godine
predsednik je Vikimedije Holandije.
* Herart Meijsen (1959) je informaticar iz Amsterdama. Vikipediji se
pridruzio 2003. godine, a jedan je od pokretaca projekata WiktionaryZ
i OmegaViki. Posebno se interesuje za stvaranje pretpostavki za
masinsko prevodjenje i aktivno saradjuje u medjunarodnim projektima
vezanim za jezike, kakav je ISO 639-6.
* Roberta Flod (1966) je ekonomistkinja iz Rijeke. Vikipediji se
pridruzila februara 2006, a administratorka na hrvatskom izdanju
Vikipedije postala je juna 2006. Jedna je od najzasluznijih za
organizovanje hrvatske vikipedijanske zajednice.
* Darko Cokor (1970) je informaticar iz Zagreba i vodja hrvatske
vikipedijanske zajednice. Vikipediji se pridruzio u septembru 2004.
godine, ubrzo zatim administrator, a u avgustu 2005. postao je i
birokrata (sto je i najvisa tehnicka funkcija na jednoj Vikipediji).
* Delfina Menar (1971) je konsultantkinja za komunikacije i
organizatorka dogadjaja iz Francuske. Vikipediji se pridruzila u
oktobru 2004. godine. Do sada je organizovala obe Vikimanije,
centralne godisnje dogadjaje koje povezuju sve vikimedijanske projekte
i njihovu okolinu. Zainteresovana je posebno za organizacioni aspekt i
radi na tome da Vikimedija postane vise samoodrziva u spoljnjem svetu.
Predsedavajuca je Komiteta za ogranke, sto joj omogucava da otkriva
razlicite kulture i omogucuje ljudima iz tih kultura da razgovaraju i
rade zajedno.
* Roman Maurer (1971) je matematicar koji radi u informatici. Saradnik
je Vikipedije od 2003. godine. Vikipediju je predstavljao u vise
slovenackih gradova.
* Nina Gerlah (1975) je biolog iz Langena, blizu Frankfurta na Majni.
Na postdiplomskim je studijama. Clanica je borda Vikimedije Nemacke, i
saradnik Vikipedije. 2006. je postala jedna od predsedavajucih
Vikimedije Nemacke.
* Matijas Sindler (1981) je student, zivi u Frankfurtu na Majni,
Nemacka. 2003. se pridruzio Vikipediji, i jedan je od osnivaca
Vikimedije Nemacke, udruzenja za promovisanje radova pod slobodnim
licencama. Odrzava blog mathias-schindler.de i doprinosi na
netzpolitik.org, blogu o politici Interneta.
* Slobodan Jacoski (1984) je apsolvent marketinga iz Skoplja.
Vikipediji se pridruzio aprila 2005. godine i ubrzo postao
administrator i birokrata. Paralelno je osnivac umetnickog projekta
NMP (www.nmp.com.mk) koji trenutno ima vise od 30 clanova.
U slucaju da neko od novinara zeli da intervjuise nekoga od gostiju
ili clanova Vikimedije Srbije, kontaktirajte Nevenu Tarlanovic,
nevena(a)vikimedija.org, 063 7804113.
* * *
Podsetio bih da je jedan od Vikimedijinih projekata, Vikipedija, samo
na engleskom jeziku u ovom trenutku druga po velicini enciklopedija u
istoriji covecanstva (u ovom trenutku veca je jedino kineska
enciklopedija Siku Kuansu, zavrsena 1782. godine), dva i po puta veca
od najvece enciklopedije zapadnog sveta (spanska Univerzalna
ilustrovana evropsko-americka enciklopedija), osam puta veca od
najvece savremene enciklopedije (svedska Nacionalna enciklopedija) i
preko deset puta veca od najvece sledece enciklopedije na engleskom
jeziku (Enciklopedija Britanika).
Pored Vikipedije, Vikimedija je osnovala i podrzava vise drugih
projekata kojima je cilj sirenje slobodnog znanja. Vikirecnik je
napravljen u cilju stvaranja slobodnog recnika, Viki knjige su
stvorene u cilju stvaranja slobodnih udzbenika, Viki citati su
stvoreni u cilju stvaranja slobodnog izvora citata, Viki izvori u
cilju prenosenja slobodnih vec objavljenih knjiga u izvornom obliku,
Viki vesti je slobodan izvor vesti, na Viki vrstama se nalazi naucna
klasifikacija zivih vrsta. Vikimedija je pokrenula i projekat
stvaranja slobodnog univerziteta, Vikiverziteta, a sav zajednicki
materijal se drzi na Komonsu.
Vikimedija Srbije je lokalni ogranak Zaduzbine i 3. decembra je
proslavila godinu dana rada. Osnovana je kao peti lokalni ogranak u
svetu, a danas je jedna od osam lokalnih Vikimedija u svetu (uz
organizacije osnovane u Nemackoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj,
Velikoj Britaniji, Holandiji i Svajcarskoj). Posle godinu dana rada
kao organizacija, dve godine postojanja zajednice i dve i po godine
aktivnog rada na Vikipediji i drugim projektima -- Vikipedijanci i
ostali Vikimedijanci iz Srbije presli su put od male grupe entuzijasta
do organizacije koja uziva veliki ugled u globalnoj vikimedijanskoj
zajednici i aktivno promovise kulture Srbije u svetu.
Podseticu vas da nije proslo mesec dana od kada je clanak o Beogradu,
zahvaljujuci vrednom radu nasih Vikipedijanaca, bio izabrani clanak na
engleskoj Vikipediji, a da je pricu o glavnom gradu Srbije videlo vise
od 100.000 ljudi.
Ali, tu jubilejima nije kraj! Vikipedija na engleskom jeziku pre neki
dan je proslavila svoj 1.500.000. clanak, Komons je proslavio svoj
1.000.000. fajl, a upravo je danas Vikipedija na srpskom proslavila i
svoj 40.000. clanak. Poredjenja radi, na srpskom jeziku jedino je jos
Vojna enciklopedija veca od srpskog izdanja Vikipedije.
Za vise informacija posetite i sledece sajtove:
- http://wikimediafoundation.org/ - Zaduzbina
- http://meta.wikimedia.org/ - Mesto za raspravu o Vikipediji i drugim
Vikimedijinim projektima
- http://rs.vikimedija.org/ - Vikimedija Srbije
- http://sr.wikipedia.org/ - Vikipedija na srpskom
- http://wikimedia.de/ - Vikimedija Nemacke
- http://nl.wikimedia.org/ - Vikimedija Holandije
- http://sl.wikipedia.org/ - Vikipedija na slovenackom
- http://hr.wikipedia.org/ - Vikipedija na hrvatskom
- http://mk.wikipedia.org/ - Vikipedija na makedonskom
- http://wiktionary.org/ - Viki recnik
- http://wikibooks.org/ - Viki knjige
- http://wikiquote.org/ - Viki citati
- http://wikisource.org/ - Viki izvori
- http://wikinews.org/ - Viki vesti
- http://commons.wikimedia.org/ - Vikimedijin Komons
- http://species.wikimedia.org/ - Viki vrste
- http://wikiversity.org/ - Vikiverzitet
U slucaju da zelite da saznate vise o Vikipediji i Vikimediji, mozete
poslati elektronsku postu na adresu info-rs(a)wikimedia.org. Ako zelite
da stupite direktno u kontakt sa nama, pozovite Nevenu
(nevena(a)vikimedija.org, 063 7804113), Gorana
(obradovicgoran(a)gmail.com, 064 4339740), Nikolu (smolensk(a)eunet.yu,
064 3633552) ili mene (millosh(a)wikimedia.org, 065 6455674).
* * * * *
(obavestenje cirilicom)
Драги пријатељи,
Обавештавамо вас да ће се 16. и 17. децембра у Дому омладине Београда
одржати први регионални састанак Викимедије, што је први састанак те
врсте у свету. Састанку ће присуствовати Википедијанци из Словеније,
Македоније, Хрватске, Немачке, Холандије, Француске, као и Флоранс
Нибар-Девуар, председавајућа Одбора повереника Задужбине Викимедија,
управног тела глобалне Викимедије. На састанку ће бити представљене
како регионалне тако заједнице из других крајева Европе, као и њихови
пројекти и циљеви.
Програм састанка:
* субота, 16. децембар 2006. *
** 12:00 - 13:30 - Упознавање Викимедијанаца. У то време ћемо
вероватно имати и видео везу са састанком Викимедије Пољске у близини
Катовица. Позвани сте да нам се придружите и упознате наше госте и
нас.
** 16:00 - 17:00 - Уводно предавање. Испред Викимедије Србије говориће
потпредседник Никола Смоленски.
** 17:00 - 18:00 - Флоранс Нибар-Девуар, председавајућа Одбора
повереника Задужбине Викимедија, причаће о Задужбини, Одбору и
Викимедији Француске.
** 18:00 - 19:00 - Делфина Менар, председавајућа Комитета за односе
међу огранцима, причаће о Викимедијиним огранцима.
** 19:00 - 20:00 - Оскар ван Дилен, председник Викимедије Холандије,
причаће о Викимедији Холандије и Викимедијиним пројектима на
холандском језику.
** 20:00 - 21:00 - Дарко Чокор и Роберта Флод представиће хрватску
викимедијанску заједницу и Викимедијине пројекте на хрватском језику.
* недеља, 17. децембар 2006. *
** 17:00 - 18:00 - Слободан Јаћоски ће представити македонску
викимедијанску заједницу и Викимедијине пројекте на македонском
језику.
** 18:00 - 19:00 - Нина Герлах, председавајућа Викимедије Немачке и
Матијас Шиндлер, члан управног одбора Викимедије Немачке, представиће
Викимедију Немачке и Викимедијине пројекте на немачком језику.
** 19:00 - 20:00 - Роман Маурер ће представити словеначку заједницу и
причаће о Викимедијиним пројектима на словеначком језику.
** 20:00 - 21:00 - Херарт Меијсен ће представити рад на језицима на
пројекту WiktionaryZ.
Неки од учесница и учесника састанка су:
* Флоранс Нибар-Девуар (1968) је истраживач генетичар из области
агрономије. Председавајућа је Одбора повереника Задужбине Викимедија
од новембра 2006. Флоранс Нибар-Девуар је инжењер агрономије престижне
Високе државне школе за агрономију и прехрамбене индустрије. Такође
има магистратуру из области генетике и биотехнологије са Државног
политехничког института у Лорени. Бавила се истраживањем у јавном
сектору, прво у генетском унапређивању цвећа, а затим у на пољу
микробиологије у испитивању изводљивости биозалечења загађеног
земљишта. Након тога је била запослена у у француској фирми као
дизајнер алата за одлучивање у области одрживе пољопривреде.
* Оскар ван Дилен (1958) је холандски музичар и композитор. Студирао
је северноиндијску класичну музику у Амстердаму и на Берклију, као и
класичну и џез флаузу на конзерваторијуму у Амстердаму. Након студија
средњевековне и ренесансне музике са Паулом ван Невелом у Белгији,
студирао је класичну композицију у Хагу и Ротердаму. Композицију је
студирао и у Дизелдорфу. Ван Дилен предаје композицију светске музике,
као и музичку теорију н аодсецима за џез, поп и светску музику на
конзерваторијуму у Ротердаму, где и живи. Септембра 2003. је објављен
први ван Диленов ЦД, de Stad (град). Од њеног оснивања 2006. године
председник је Викимедије Холандије.
* Херарт Меијсен (1959) је информатичар из Амстердама. Википедији се
придружио 2003. године, а један је од покретача пројеката WiktionaryZ
и ОмегаВики. Посебно се интересује за стварање претпоставки за
машинско превођење и активно сарађује у међународним пројектима
везаним за језике, какав је ИСО 639-6.
* Роберта Флод (1966) је економисткиња из Ријеке. Википедији се
придружила фебруара 2006, а администраторка на хрватском издању
Википедије постала је јуна 2006. Једна је од најзаслужнијих за
организовање хрватске википедијанске заједнице.
* Дарко Чокор (1970) је информатичар из Загреба и вођа хрватске
википедијанске заједнице. Википедији се придружио у септембру 2004.
године, убрзо затим администратор, а у августу 2005. постао је и
бирократа (што је и највиша техничка функција на једној Википедији).
* Делфина Менар (1971) је консултанткиња за комуникације и
организаторка догађаја из Француске. Википедији се придружила у
октобру 2004. године. До сада је организовала обе Викиманије,
централне годишње догађаје које повезују све викимедијанске пројекте и
њихову околину. Заинтересована је посебно за организациони аспект и
ради на томе да Викимедија постане више самоодржива у спољњем свету.
Председавајућа је Комитета за огранке, што јој омогућава да открива
различите културе и омогућује људима из тих култура да разговарају и
раде заједно.
* Роман Маурер (1971) је математичар који ради у информатици. Сарадник
је Википедије од 2003. године. Википедију је представљао у више
словеначких градова.
* Нина Герлах (1975) је биолог из Лангена, близу Франкфурта на Мајни.
На постдипломским је студијама. Чланица је борда Викимедије Немачке, и
сарадник Википедије. 2006. је постала једна од председавајућих
Викимедије Немачке.
* Матијас Шиндлер (1981) је студент, живи у Франкфурту на Мајни,
Немачка. 2003. се придружио Википедији, и један је од оснивача
Викимедије Немачке, удружења за промовисање радова под слободним
лиценцама. Одржава блог mathias-schindler.de и доприноси на
netzpolitik.org, блогу о политици Интернета.
* Слободан Јаћоски (1984) је апсолвент маркетинга из Скопља.
Википедији се придружио априла 2005. године и убрзо постао
администратор и бирократа. Паралелно је оснивач уметничког пројекта
НМП (www.nmp.com.mk) који тренутно има више од 30 чланова.
У случају да неко од новинара жели да интервјуише некога од гостију
или чланова Викимедије Србије, контактирајте Невену Тарлановић,
nevena(a)vikimedija.org, 063 7804113.
* * *
Подсетио бих да је један од Викимедијиних пројеката, Википедија, само
на енглеском језику у овом тренутку друга по величини енциклопедија у
историји човечанства (у овом тренутку већа је једино кинеска
енциклопедија Сику Куаншу, завршена 1782. године), два и по пута већа
од највеће енциклопедије западног света (шпанска Универзална
илустрована европско-америчка енциклопедија), осам пута већа од
највеће савремене енциклопедије (шведска Национална енциклопедија) и
преко десет пута већа од највеће следеће енциклопедије на енглеском
језику (Енциклопедија Британика).
Поред Википедије, Викимедија је основала и подржава више других
пројеката којима је циљ ширење слободног знања. Викиречник је
направљен у циљу стварања слободног речника, Вики књиге су створене у
циљу стварања слободних уџбеника, Вики цитати су створени у циљу
стварања слободног извора цитата, Вики извори у циљу преношења
слободних већ објављених књига у изворном облику, Вики вести је
слободан извор вести, на Вики врстама се налази научна класификација
живих врста. Викимедија је покренула и пројекат стварања слободног
универзитета, Викиверзитета, а сав заједнички материјал се држи на
Комонсу.
Викимедија Србије је локални огранак Задужбине и 3. децембра је
прославила годину дана рада. Основана је као пети локални огранак у
свету, а данас је једна од осам локалних Викимедија у свету (уз
организације основане у Немачкој, Француској, Италији, Пољској,
Великој Британији, Холандији и Швајцарској). После годину дана рада
као организација, две године постојања заједнице и две и по године
активног рада на Википедији и другим пројектима -- Википедијанци и
остали Викимедијанци из Србије прешли су пут од мале групе ентузијаста
до организације која ужива велики углед у глобалној викимедијанској
заједници и активно промовише културе Србије у свету.
Подсетићу вас да није прошло месец дана од када је чланак о Београду,
захваљујући вредном раду наших Википедијанаца, био изабрани чланак на
енглеској Википедији, а да је причу о главном граду Србије видело више
од 100.000 људи.
Али, ту јубилејима није крај! Википедија на енглеском језику пре неки
дан је прославила свој 1.500.000. чланак, Комонс је прославио свој
1.000.000. фајл, а управо је данас Википедија на српском прославила и
свој 40.000. чланак. Поређења ради, на српском језику једино је још
Војна енциклопедија већа од српског издања Википедије.
За више информација посетите и следеће сајтове:
- http://wikimediafoundation.org/ - Задужбина
- http://meta.wikimedia.org/ - Место за расправу о Википедији и другим
Викимедијиним пројектима
- http://rs.vikimedija.org/ - Викимедија Србије
- http://sr.wikipedia.org/ - Википедија на српском
- http://wikimedia.de/ - Викимедија Немачке
- http://nl.wikimedia.org/ - Викимедија Холандије
- http://sl.wikipedia.org/ - Википедија на словеначком
- http://hr.wikipedia.org/ - Википедија на хрватском
- http://mk.wikipedia.org/ - Википедија на македонском
- http://wiktionary.org/ - Вики речник
- http://wikibooks.org/ - Вики књиге
- http://wikiquote.org/ - Вики цитати
- http://wikisource.org/ - Вики извори
- http://wikinews.org/ - Вики вести
- http://commons.wikimedia.org/ - Викимедијин Комонс
- http://species.wikimedia.org/ - Вики врсте
- http://wikiversity.org/ - Викиверзитет
У случају да желите да сазнате више о Википедији и Викимедији, можете
послати електронску пошту на адресу info-rs(a)wikimedia.org. Ако желите
да ступите директно у контакт са нама, позовите Невену
(nevena(a)vikimedija.org, 063 7804113), Горана
(obradovicgoran(a)gmail.com, 064 4339740), Николу (smolensk(a)eunet.yu,
064 3633552) или мене (millosh(a)wikimedia.org, 065 6455674).
* * * * *
(obavestenje latinicom)
Dragi prijatelji,
Obaveštavamo vas da će se 16. i 17. decembra u Domu omladine Beograda
održati prvi regionalni sastanak Vikimedije, što je prvi sastanak te
vrste u svetu. Sastanku će prisustvovati Vikipedijanci iz Slovenije,
Makedonije, Hrvatske, Nemačke, Holandije, Francuske, kao i Florans
Nibar-Devuar, predsedavajuća Odbora poverenika Zadužbine Vikimedija,
upravnog tela globalne Vikimedije. Na sastanku će biti predstavljene
kako regionalne tako zajednice iz drugih krajeva Evrope, kao i njihovi
projekti i ciljevi.
Program sastanka:
* subota, 16. decembar 2006. *
** 12:00 - 13:30 - Upoznavanje Vikimedijanaca. U to vreme ćemo
verovatno imati i video vezu sa sastankom Vikimedije Poljske u blizini
Katovica. Pozvani ste da nam se pridružite i upoznate naše goste i
nas.
** 16:00 - 17:00 - Uvodno predavanje. Ispred Vikimedije Srbije
govoriće potpredsednik Nikola Smolenski.
** 17:00 - 18:00 - Florans Nibar-Devuar, predsedavajuća Odbora
poverenika Zadužbine Vikimedija, pričaće o Zadužbini, Odboru i
Vikimediji Francuske.
** 18:00 - 19:00 - Delfina Menar, predsedavajuća Komiteta za odnose
među ograncima, pričaće o Vikimedijinim ograncima.
** 19:00 - 20:00 - Oskar van Dilen, predsednik Vikimedije Holandije,
pričaće o Vikimediji Holandije i Vikimedijinim projektima na
holandskom jeziku.
** 20:00 - 21:00 - Darko Čokor i Roberta Flod predstaviće hrvatsku
vikimedijansku zajednicu i Vikimedijine projekte na hrvatskom jeziku.
* nedelja, 17. decembar 2006. *
** 17:00 - 18:00 - Slobodan Jaćoski će predstaviti makedonsku
vikimedijansku zajednicu i Vikimedijine projekte na makedonskom
jeziku.
** 18:00 - 19:00 - Nina Gerlah, predsedavajuća Vikimedije Nemačke i
Matijas Šindler, član upravnog odbora Vikimedije Nemačke, predstaviće
Vikimediju Nemačke i Vikimedijine projekte na nemačkom jeziku.
** 19:00 - 20:00 - Roman Maurer će predstaviti slovenačku zajednicu i
pričaće o Vikimedijinim projektima na slovenačkom jeziku.
** 20:00 - 21:00 - Herart Meijsen će predstaviti rad na jezicima na
projektu WiktionaryZ.
Neki od učesnica i učesnika sastanka su:
* Florans Nibar-Devuar (1968) je istraživač genetičar iz oblasti
agronomije. Predsedavajuća je Odbora poverenika Zadužbine Vikimedija
od novembra 2006. Florans Nibar-Devuar je inženjer agronomije
prestižne Visoke državne škole za agronomiju i prehrambene industrije.
Takođe ima magistraturu iz oblasti genetike i biotehnologije sa
Državnog politehničkog instituta u Loreni. Bavila se istraživanjem u
javnom sektoru, prvo u genetskom unapređivanju cveća, a zatim u na
polju mikrobiologije u ispitivanju izvodljivosti biozalečenja
zagađenog zemljišta. Nakon toga je bila zaposlena u u francuskoj firmi
kao dizajner alata za odlučivanje u oblasti održive poljoprivrede.
* Oskar van Dilen (1958) je holandski muzičar i kompozitor. Studirao
je severnoindijsku klasičnu muziku u Amsterdamu i na Berkliju, kao i
klasičnu i džez flauzu na konzervatorijumu u Amsterdamu. Nakon studija
srednjevekovne i renesansne muzike sa Paulom van Nevelom u Belgiji,
studirao je klasičnu kompoziciju u Hagu i Roterdamu. Kompoziciju je
studirao i u Dizeldorfu. Van Dilen predaje kompoziciju svetske muzike,
kao i muzičku teoriju n aodsecima za džez, pop i svetsku muziku na
konzervatorijumu u Roterdamu, gde i živi. Septembra 2003. je objavljen
prvi van Dilenov CD, de Stad (grad). Od njenog osnivanja 2006. godine
predsednik je Vikimedije Holandije.
* Herart Meijsen (1959) je informatičar iz Amsterdama. Vikipediji se
pridružio 2003. godine, a jedan je od pokretača projekata WiktionaryZ
i OmegaViki. Posebno se interesuje za stvaranje pretpostavki za
mašinsko prevođenje i aktivno sarađuje u međunarodnim projektima
vezanim za jezike, kakav je ISO 639-6.
* Roberta Flod (1966) je ekonomistkinja iz Rijeke. Vikipediji se
pridružila februara 2006, a administratorka na hrvatskom izdanju
Vikipedije postala je juna 2006. Jedna je od najzaslužnijih za
organizovanje hrvatske vikipedijanske zajednice.
* Darko Čokor (1970) je informatičar iz Zagreba i vođa hrvatske
vikipedijanske zajednice. Vikipediji se pridružio u septembru 2004.
godine, ubrzo zatim administrator, a u avgustu 2005. postao je i
birokrata (što je i najviša tehnička funkcija na jednoj Vikipediji).
* Delfina Menar (1971) je konsultantkinja za komunikacije i
organizatorka događaja iz Francuske. Vikipediji se pridružila u
oktobru 2004. godine. Do sada je organizovala obe Vikimanije,
centralne godišnje događaje koje povezuju sve vikimedijanske projekte
i njihovu okolinu. Zainteresovana je posebno za organizacioni aspekt i
radi na tome da Vikimedija postane više samoodrživa u spoljnjem svetu.
Predsedavajuća je Komiteta za ogranke, što joj omogućava da otkriva
različite kulture i omogućuje ljudima iz tih kultura da razgovaraju i
rade zajedno.
* Roman Maurer (1971) je matematičar koji radi u informatici. Saradnik
je Vikipedije od 2003. godine. Vikipediju je predstavljao u više
slovenačkih gradova.
* Nina Gerlah (1975) je biolog iz Langena, blizu Frankfurta na Majni.
Na postdiplomskim je studijama. Članica je borda Vikimedije Nemačke, i
saradnik Vikipedije. 2006. je postala jedna od predsedavajućih
Vikimedije Nemačke.
* Matijas Šindler (1981) je student, živi u Frankfurtu na Majni,
Nemačka. 2003. se pridružio Vikipediji, i jedan je od osnivača
Vikimedije Nemačke, udruženja za promovisanje radova pod slobodnim
licencama. Održava blog mathias-schindler.de i doprinosi na
netzpolitik.org, blogu o politici Interneta.
* Slobodan Jaćoski (1984) je apsolvent marketinga iz Skoplja.
Vikipediji se pridružio aprila 2005. godine i ubrzo postao
administrator i birokrata. Paralelno je osnivač umetničkog projekta
NMP (www.nmp.com.mk) koji trenutno ima više od 30 članova.
U slučaju da neko od novinara želi da intervjuiše nekoga od gostiju
ili članova Vikimedije Srbije, kontaktirajte Nevenu Tarlanović,
nevena(a)vikimedija.org, 063 7804113.
* * *
Podsetio bih da je jedan od Vikimedijinih projekata, Vikipedija, samo
na engleskom jeziku u ovom trenutku druga po veličini enciklopedija u
istoriji čovečanstva (u ovom trenutku veća je jedino kineska
enciklopedija Siku Kuanšu, završena 1782. godine), dva i po puta veća
od najveće enciklopedije zapadnog sveta (španska Univerzalna
ilustrovana evropsko-američka enciklopedija), osam puta veća od
najveće savremene enciklopedije (švedska Nacionalna enciklopedija) i
preko deset puta veća od najveće sledeće enciklopedije na engleskom
jeziku (Enciklopedija Britanika).
Pored Vikipedije, Vikimedija je osnovala i podržava više drugih
projekata kojima je cilj širenje slobodnog znanja. Vikirečnik je
napravljen u cilju stvaranja slobodnog rečnika, Viki knjige su
stvorene u cilju stvaranja slobodnih udžbenika, Viki citati su
stvoreni u cilju stvaranja slobodnog izvora citata, Viki izvori u
cilju prenošenja slobodnih već objavljenih knjiga u izvornom obliku,
Viki vesti je slobodan izvor vesti, na Viki vrstama se nalazi naučna
klasifikacija živih vrsta. Vikimedija je pokrenula i projekat
stvaranja slobodnog univerziteta, Vikiverziteta, a sav zajednički
materijal se drži na Komonsu.
Vikimedija Srbije je lokalni ogranak Zadužbine i 3. decembra je
proslavila godinu dana rada. Osnovana je kao peti lokalni ogranak u
svetu, a danas je jedna od osam lokalnih Vikimedija u svetu (uz
organizacije osnovane u Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj,
Velikoj Britaniji, Holandiji i Švajcarskoj). Posle godinu dana rada
kao organizacija, dve godine postojanja zajednice i dve i po godine
aktivnog rada na Vikipediji i drugim projektima -- Vikipedijanci i
ostali Vikimedijanci iz Srbije prešli su put od male grupe entuzijasta
do organizacije koja uživa veliki ugled u globalnoj vikimedijanskoj
zajednici i aktivno promoviše kulture Srbije u svetu.
Podsetiću vas da nije prošlo mesec dana od kada je članak o Beogradu,
zahvaljujući vrednom radu naših Vikipedijanaca, bio izabrani članak na
engleskoj Vikipediji, a da je priču o glavnom gradu Srbije videlo više
od 100.000 ljudi.
Ali, tu jubilejima nije kraj! Vikipedija na engleskom jeziku pre neki
dan je proslavila svoj 1.500.000. članak, Komons je proslavio svoj
1.000.000. fajl, a upravo je danas Vikipedija na srpskom proslavila i
svoj 40.000. članak. Poređenja radi, na srpskom jeziku jedino je još
Vojna enciklopedija veća od srpskog izdanja Vikipedije.
Za više informacija posetite i sledeće sajtove:
- http://wikimediafoundation.org/ - Zadužbina
- http://meta.wikimedia.org/ - Mesto za raspravu o Vikipediji i drugim
Vikimedijinim projektima
- http://rs.vikimedija.org/ - Vikimedija Srbije
- http://sr.wikipedia.org/ - Vikipedija na srpskom
- http://wikimedia.de/ - Vikimedija Nemačke
- http://nl.wikimedia.org/ - Vikimedija Holandije
- http://sl.wikipedia.org/ - Vikipedija na slovenačkom
- http://hr.wikipedia.org/ - Vikipedija na hrvatskom
- http://mk.wikipedia.org/ - Vikipedija na makedonskom
- http://wiktionary.org/ - Viki rečnik
- http://wikibooks.org/ - Viki knjige
- http://wikiquote.org/ - Viki citati
- http://wikisource.org/ - Viki izvori
- http://wikinews.org/ - Viki vesti
- http://commons.wikimedia.org/ - Vikimedijin Komons
- http://species.wikimedia.org/ - Viki vrste
- http://wikiversity.org/ - Vikiverzitet
U slučaju da želite da saznate više o Vikipediji i Vikimediji, možete
poslati elektronsku poštu na adresu info-rs(a)wikimedia.org. Ako želite
da stupite direktno u kontakt sa nama, pozovite Nevenu
(nevena(a)vikimedija.org, 063 7804113), Gorana
(obradovicgoran(a)gmail.com, 064 4339740), Nikolu (smolensk(a)eunet.yu,
064 3633552) ili mene (millosh(a)wikimedia.org, 065 6455674).
Википедија је највећа, слободна
онлајн
енциклопедија. На њеном што
опширнијем и што квалитетнијем
садржају вредно и предано раде на
десетине хиљада људи широм света а
све
то само са једним крајње
племенитим циљем, а то је бесплатно
ширење свеопштег људског знања.
Једна од многобројних предности
Википедије у односу на остале
енциклопедије, огледа се у томе што
је
рад на њој доступан апсолутно
сваком ко жели да допринесе људском
знању. Квалитет њених чланака је
на изузетно високом нивоу као и сама
поузданост истих.
Дана 26.11.2006. на енглеској Википедији
објављен је 1.500.000.
чланак. Ова јубиларна бројка
представља још један доказ више о
томе
колико ова енциклопедија
прогресивно
ојачава темеље људског знања.
За све оне који желе да знају више о
овом чланку, могу посетити
званичан сајт: http://en.wikipedia.org/ .
Оно што свакако треба поменути је то
да
ће ускоро и српска Википедија
добити свој 40.000 чланак, који ћете
моћи
видети на адреси:
http://sr.wikipedia.org/ .
Искористићу ову прилику, да вас
обавестим о предстојаћем
регионалном
окупљању википедијанаца, 16, 17
децембра
у просторима Дома омладине.
Уколико желите да сазнате више о
Википедији, сродним пројектима,
Викимедији Србије и њеним
сестринским
организацијама из света, можете
ме позвати телефоном на број 063 7497138.
Уколико желите званично да
контактирате Викимедију Србије или
Задужбину користећи српски језик,
користите електронску адресу
info-rs(a)wikimedia.org .
Невена Тарлановић
Викимедија Србије
***
Vikipedija je najveća, slobodna onlajn
enciklopedija. Na njenom što
opširnijem i što kvalitetnijem
sadržaju vredno i predano rade na
desetine hiljada ljudi širom sveta a sve to samo
sa jednim krajnje
plemenitim ciljem, a to je besplatno širenje
sveopšteg ljudskog
znanja. Jedna od mnogobrojnih prednosti Vikipedije u
odnosu na ostale
enciklopedije, ogleda se u tome što je rad na
njoj dostupan apsolutno
svakom ko želi da doprinese ljudskom znanju.
Kvalitet njenih članaka
je na izuzetno visokom nivou kao i sama pouzdanost
istih.
Dana 26.11.2006. na engleskoj vikipediji objavljen je
1.500.000
članak. Ova jubilarna brojka predstavlja još
jedan dokaz više o tome
koliko ova enciklopedija progresivno ojačava
temelje ljudskog znanja.
Za sve one koji žele da znaju više o ovom
članku, mogu posetiti
zvaničan sajt: http://en.wikipedia.org/ .
Ono što svakako treba pomenuti je to da će
uskoro i srpska vikipedija
dobiti svoj 40.000 članak, koji ćete
moći videti na adresi:
http://sr.wikipedia.org/ .
Iskoristiću ovu priliku, da vas obavestim o
predstojaćem regionalnom
okupljanju vikipedijanaca, 16, 17 decembra u
prostorima Doma оmladine.
Ukoliko želite da saznate više o Vikipediji,
srodnim projektima,
Vikimediji SRbije i njenim sestrinskim organizacijama
iz sveta, možete
me pozvati telefonom na broj 063 7497138.
Ukoliko želite zvanično da kontaktirate
Vikimediju Srbije ili
Zadužbinu koristeći srpski jezik, koristite
elektronsku adresu
info-rs(a)wikimedia.org .
Nevena Tarlanović
Vikimedija Srbije
Âèêèïåäè¼à ¼å íà¼âåà, ñëîáîäíà îíëà¼í
åíöèêëîïåäè¼à. Íà åíîì øòî
îïøèðíè¼åì è øòî êâàëèòåòíè¼åì
ñàäðæà¼ó âðåäíî è ïðåäàíî ðàäå íà
äåñåòèíå õèàäà óäè øèðîì ñâåòà à ñâå
òî ñàìî ñà ¼åäíèì êðà¼å
ïëåìåíèòèì öèåì, à òî ¼å áåñïëàòíî
øèðåå ñâåîïøòåã óäñêîã çíàà.
£åäíà îä ìíîãîáðî¼íèõ ïðåäíîñòè
Âèêèïåäè¼å ó îäíîñó íà îñòàëå
åíöèêëîïåäè¼å, îãëåäà ñå ó òîìå øòî ¼å
ðàä íà î¼ äîñòóïàí àïñîëóòíî
ñâàêîì êî æåëè äà äîïðèíåñå óäñêîì
çíàó. Êâàëèòåò åíèõ ÷ëàíàêà ¼å
íà èçóçåòíî âèñîêîì íèâîó êàî è ñàìà
ïîóçäàíîñò èñòèõ.
Äàíà 26.11.2006. íà åíãëåñêî¼ Âèêèïåäè¼è
îá¼àâåí ¼å 1.500.000.
÷ëàíàê. Îâà ¼óáèëàðíà áðî¼êà
ïðåäñòàâà ¼îø ¼åäàí äîêàç âèøå î òîìå
êîëèêî îâà åíöèêëîïåäè¼à ïðîãðåñèâíî
î¼à÷àâà òåìåå óäñêîã çíàà.
Çà ñâå îíå êî¼è æåëå äà çíà¼ó âèøå î
îâîì ÷ëàíêó, ìîãó ïîñåòèòè
çâàíè÷àí ñà¼ò: http://en.wikipedia.org/ .
Îíî øòî ñâàêàêî òðåáà ïîìåíóòè ¼å òî äà
å óñêîðî è ñðïñêà Âèêèïåäè¼à
äîáèòè ñâî¼ 40.000 ÷ëàíàê, êî¼è åòå ìîè
âèäåòè íà àäðåñè:
http://sr.wikipedia.org/ .
Èñêîðèñòèó îâó ïðèëèêó, äà âàñ
îáàâåñòèì î ïðåäñòî¼àåì ðåãèîíàëíîì
îêóïàó âèêèïåäè¼àíàöà, 16, 17 äåöåìáðà
ó ïðîñòîðèìà Äîìà îìëàäèíå.
Óêîëèêî æåëèòå äà ñàçíàòå âèøå î
Âèêèïåäè¼è, ñðîäíèì ïðî¼åêòèìà,
Âèêèìåäè¼è Ñðáè¼å è åíèì ñåñòðèíñêèì
îðãàíèçàöè¼àìà èç ñâåòà, ìîæåòå
ìå ïîçâàòè òåëåôîíîì íà áðî¼ 063 7497138.
Óêîëèêî æåëèòå çâàíè÷íî äà
êîíòàêòèðàòå Âèêèìåäè¼ó Ñðáè¼å èëè
Çàäóæáèíó êîðèñòåè ñðïñêè ¼åçèê,
êîðèñòèòå åëåêòðîíñêó àäðåñó
info-rs(a)wikimedia.org .
Íåâåíà Òàðëàíîâè
Âèêèìåäè¼à Ñðáè¼å
***
Vikipedija je najveća, slobodna onlajn
enciklopedija. Na njenom što
opširnijem i što kvalitetnijem
sadržaju vredno i predano rade na
desetine hiljada ljudi širom sveta a sve to samo
sa jednim krajnje
plemenitim ciljem, a to je besplatno širenje
sveopšteg ljudskog
znanja. Jedna od mnogobrojnih prednosti Vikipedije u
odnosu na ostale
enciklopedije, ogleda se u tome što je rad na
njoj dostupan apsolutno
svakom ko želi da doprinese ljudskom znanju.
Kvalitet njenih članaka
je na izuzetno visokom nivou kao i sama pouzdanost
istih.
Dana 26.11.2006. na engleskoj vikipediji objavljen je
1.500.000
članak. Ova jubilarna brojka predstavlja još
jedan dokaz više o tome
koliko ova enciklopedija progresivno ojačava
temelje ljudskog znanja.
Za sve one koji žele da znaju više o ovom
članku, mogu posetiti
zvaničan sajt: http://en.wikipedia.org/ .
Ono što svakako treba pomenuti je to da će
uskoro i srpska vikipedija
dobiti svoj 40.000 članak, koji ćete
moći videti na adresi:
http://sr.wikipedia.org/ .
Iskoristiću ovu priliku, da vas obavestim o
predstojaćem regionalnom
okupljanju vikipedijanaca, 16, 17 decembra u
prostorima Doma îmladine.
Ukoliko želite da saznate više o Vikipediji,
srodnim projektima,
Vikimediji SRbije i njenim sestrinskim organizacijama
iz sveta, možete
me pozvati telefonom na broj 063 7497138.
Ukoliko želite zvanično da kontaktirate
Vikimediju Srbije ili
Zadužbinu koristeći srpski jezik, koristite
elektronsku adresu
info-rs(a)wikimedia.org .
Nevena Tarlanović
Vikimedija Srbije
____________________________________________________________________________________
Yahoo! Music Unlimited
Access over 1 million songs.
http://music.yahoo.com/unlimited
***
Сутра, у петак, 24. новембра 2006. године чланак о Београду ће бити на
главној страни енглеске Википедије
Википедија је највећа енциклопедија у историји човечанства. Бесплатна
је и доступна свима. У њеном уређивању учествују десетине хиљада људи
из свих крајева света. Како свако може једноставно да мења њен
садржај, један је од најдинамичнијих пројеката на Интернету, и
представља својеврстан културни и социолошки феномен. Странице
Википедије се убрајају међу десетак најпосећенијих Интернет локација,
а њени чланци су генерално високог квалитета, и изразито утицајни.
Од око 1.500.000 чланака, на издању Википедије на енглеском језику,
чланак о Београду је међу 1000 најквалитетнијих. Глобална заједница га
је изабрала као пример сјајног енциклопедијског чланка. 24. новембра
ће се овај чланак наћи на главној страни енглеске Википедије, страни
коју сваког дана посети пола милиона људи из целог света. Сви они ће
имати прилику да на адреси http://en.wikipedia.org/ виде и прочитају
чланак о Београду, његовој историји, знаменитостима и ноћном животу.
***
Sutra, u petak, 24. novembra 2006. godine članak o Beogradu će biti na
glavnoj strani engleske Vikipedije
Vikipedija je najveća enciklopedija u istoriji čovečanstva. Besplatna
je i dostupna svima. U njenom uređivanju učestvuju desetine hiljada
ljudi iz svih krajeva sveta. Kako svako može jednostavno da menja njen
sadržaj, jedan je od najdinamičnijih projekata na Internetu, i
predstavlja svojevrstan kulturni i sociološki fenomen. Stranice
Vikipedije se ubrajaju među desetak najposećenijih Internet lokacija,
a njeni članci su generalno visokog kvaliteta, i izrazito uticajni.
Od oko 1.500.000 članaka, na izdanju Vikipedije na engleskom jeziku,
članak o Beogradu je među 1000 najkvalitetnijih. Globalna zajednica ga
je izabrala kao primer sjajnog enciklopedijskog članka. 24. novembra
će se ovaj članak naći na glavnoj strani engleske Vikipedije, strani
koju svakog dana poseti pola miliona ljudi iz celog sveta. Svi oni će
imati priliku da na adresi http://en.wikipedia.org/ vide i pročitaju
članak o Beogradu, njegovoj istoriji, znamenitostima i noćnom životu.
***
U slucaju da zelite saznati vise informacija o ovom dogadjaju, o
Vikipediji (kako engleskoj, tako i nasoj) ili o Vikimediji Srbije i
njenim sestrinskim organizacijama iz sveta, mozete kontaktirati Gorana
Obradovica (obradovicgoran(a)gmail.com, 064 4339740), Nikolu Smolenskog
(smolensk(a)eunet.yu) ili mene (millosh(a)wikimedia.org, 065 6455675).
----
Milos Rancic
Vikimedija Srbije
predsednik
ASCII art je umetnički medij koji se pre svega pojavljuje na
računarima za prezentaciju i sastavljen je od slika koje čini 95
vidljivih karaktera definisanih ASCII kodnim sistemom. Termin se ređe
koristi i mnogo neodređenije za umetnost zasnovanu na tekstu. ASCII
art može biti napravljen pomoću ma kog uređivača teksta i često se
koristi sa jezicima slobodnih oblika. Najveći broj primera ove
umetnosti zahteva font fiksne širine, kao što je npr. Courier.
ASCII art se koristio gdegod je tekst bio čitljiviji od grafike ili u
slučajevima gde prenos slika nije bio moguć. To uključuje pisaće
mašine, teleprinter, negrafičke računarske terminale, rane dane
računarskih mreža (npr. BBS-ovi), elektronsku poštu i juznet novosti.
ASCII art se takođe koristio unutar izgvornog koda računarskih
programa za prikazivanje kopanijskog loga ili loga proizvoda i
dijagrama. U nekim slučajevima, ceo izvorni kod programa je deo ASCII
arta.
Na vrhu svega toga došao je i video drajver koji omogućava puštanje
filmova u ASCII artu. Taj drajver će biti iskorišćen za prikaz
filma Kabinet dr. Kaligarija.
Kabinet dr. Kaligarija (nemacki: Das Kabinett des Doktor Caligari) je
film snimljen 1920. i reziran od strane Roberta Vijena. To je jedan od
najranijih, najuticajnijih i umetnicki najpriznatijih nemackih
ekspresionistickih filmova. Film prati prati pricu poremecenog doktora
Kaligarija i njegovog vernog mesecara Cezara i njihovu vezu sa nizom
ubistava i nemackom planinskom selu Holstenvalu. Kaligari predstavlja
jedan od najranijih primera vodjenja price kroz secanje jednog od likova
tzv. "flashback". Snimanje se odvijalo u decembru 1919. i januaru 1920.
a premijerno je prikazan u Marmorhausu u Berlinu 26. februara 1920. Film
je ostvario snazan uticaj na kasnija horor dela i smatra se jednim od
prvih horora. Model postavljen u ovom filmu ce biti pracen od rezisera
decenijama kasnije.
Jovana Milicevic
Vikimedija SCG
*Vikipedija je objavila milioniti clanak na engleskom jeziku
Zaduzbina Vikimedija je objavila da je napisan milioniti clanak na izdanju
Vikipedije na engleskom jeziku. Vikipedija je slobodna visejezicna internet
enciklopedija koju dnevno poseti desetine miliona korisnika.
Vesti BBC su za Vikipediju rekli da je "jedna od najpouzdanijih korisnih
izvora informacija, na Internetu ili van njega". Daniel Pink, autor i
kolumnista casopisa WIRED, Vikipediju je opisao kao " samoorganizujucu,
samopopravljajucu, hiperadiktivnu biblioteku buducnosti", a Tim Berners Li,
otac weba, nazvao ju je "krstionicom svog znanja".
Vikipedija je prvi i najpoznatiji projekat Zaduzbine Vikimedija. Iz nje su
proizasli bratski projekti, medju kojima su recnik, biblioteka udzbenika,
zbirka citata, projekat posvecen vestima i Vikimedijina ostava. Svi ovi
projekti su zasnovani na MediaWiki softveru.
Vikipedija je besplatna i dostupna svima. Oni koji zele da postanu
saradnici i da doprinesu razvoju najvece svetske internet
enciklopedije, mogu to uraditi na adresi http://en.wikipedia.org.
Vikipedija postoji i u izdanju na srpskom jeziku
( http://sr.wikipedia.org/) i uskoro ce dobiti svoj 30.000 clanak, a od
3. decembra 2005. godine postoji i lokalni ogranak Zaduzbine
Vikimedija za Srbiju i Crnu Goru -- Vikimedija SCG
( http://scg.vikimedija.org/). Svi koji zele da se i uzivo ukljuce u
rad Vikimedije SCG i vikipedijanske zajednice u Beogradu mogu doci na
otvorene sastanke na prvom spratu Doma omladine svake nedelje izmedju
15 i 20 casova.
*Википедија је објавила милионити чланак на енглеском језику
Задужбина Викимедија је објавила да је написан милионити чланак на издању
Википедије на енглеском језику. Википедија је слободна вишејезична интернет
енциклопедија коју дневно посети десетине милиона корисника.
Вести ББЦ су за Википедију рекли да је "једна од најпоузданијих корисних
извора информација, на Интернету или ван њега". Даниел Пинк, аутор и
колумниста часописа WIRED, Википедију је описао као "самоорганизујућу,
самоуправљајућу, хиперадиктивну библиотеку будућности", а Тим Бернерс Ли,
отац веба, назвао ју је "крстионицом свог знања".
Википедија је први и најпознатији пројекат Задужбине Викимедија. Из ње су
произашли братски пројекти, међу којима су речник, библиотека уџбеника,
збирка цитата, пројекат посвећен вестима и Викимедијина остава. Сви ови
пројекти су засновани на МедијаВики софтверу.
Википедија је бесплатна и доступна свима. Они који желе да постану
сарадници и да допринесу развоју највеће светске интернет
енциклопедије, могу то урадити на адреси http://en.wikipedia.org .
Википедија постоји и у издању на српском језику
(http://sr.wikipedia.org/) и ускоро ће добити свој 30.000 чланак, а од
3. децембра 2005. године постоји и локални огранак Задужбине
Викимедија за Србију и Црну Гору - Викимедија СЦГ
(http://scg.vikimedija.org/). Сви који желе да се и уживо укључе у
рад Викимедије СЦГ и википедијанске заједнице у Београду могу доћи на
отворене састанке на првом спрату Дома омладине сваке недеље између
15 и 20 часова.
*Vikipedija je objavila milioniti članak na engleskom jeziku
Zadužbina Vikimedija je objavila da je napisan milioniti članak na izdanju
Vikipedije na engleskom jeziku. Vikipedija je slobodna višejezična internet
enciklopedija koju dnevno poseti desetine miliona korisnika.
Vesti BBC su za Vikipediju rekli da je "jedna od najpouzdanijih korisnih
izvora informacija, na Internetu ili van njega". Daniel Pink, autor i
kolumnista časopisa WIRED, Vikipediju je opisao kao " samoorganizujuću,
samopopravljajuću, hiperadiktivnu biblioteku budućnosti", a Tim Berners Li,
otac weba, nazvao ju je "krstionicom svog znanja".
Vikipedija je prvi i najpoznatiji projekat Zadužbine Vikimedija. Iz nje su
proizašli bratski projekti, medju kojima su rečnik, biblioteka udzbenika,
zbirka citata, projekat posvećen vestima i Vikimedijina ostava. Svi ovi
projekti su zasnovani na MediaWiki softveru.
Vikipedija je besplatna i dostupna svima. Oni koji žele da postanu
saradnici i da doprinesu razvoju najveće svetske internet
enciklopedije, mogu to uraditi na adresi http://en.wikipedia.org.
Vikipedija postoji i u izdanju na srpskom jeziku
(http://sr.wikipedia.org/ ) i uskoro će dobiti svoj 30.000 članak, a od
3. decembra 2005. godine postoji i lokalni ogranak Zadužbine
Vikimedija za Srbiju i Crnu Goru -- Vikimedija SCG
( http://scg.vikimedija.org/ ). Svi koji žele da se i uživo uključe u
rad Vikimedije SCG i vikipedijanske zajednice u Beogradu mogu doći na
otvorene sastanke na prvom spratu Doma omladine svake nedelje izmedju
15 i 20 časova.
Jovana Milicevic
Vikimedija SCG